srijeda, 28. prosinca 2011.
moja razmišljanja: NOVA METLA U ZDRASTVU
moja razmišljanja: NOVA METLA U ZDRASTVU: Novi ministar zdravlja Rajko Ostojić najavljuje "povlačenje ručne kočnice" u reformi hitne medicinske pomoći dok se ne razmotri što učiniti ...
moja razmišljanja: NOVA METLA U ZDRASTVU
moja razmišljanja: NOVA METLA U ZDRASTVU: Novi ministar zdravlja Rajko Ostojić najavljuje "povlačenje ručne kočnice" u reformi hitne medicinske pomoći dok se ne razmotri što učiniti ...
NOVA METLA U ZDRASTVU
Novi ministar zdravlja Rajko Ostojić najavljuje "povlačenje ručne kočnice" u reformi hitne medicinske pomoći dok se ne razmotri što učiniti kako se ne bi ponovili nedavni smrtni slučajevi, uzrok kojih je loša organizacija sustava.
Kao prve poteze najavljuje smanjenje lista čekanja za 50 posto u prvih šest mjeseci, izmjene zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji koje će dopustiti zamrzavanje zametaka te ukidanje tri posto zdravstvenog doprinosa na mirovine iznad 5100 kuna.
Neki od prvih koraka novog ministra bit će sastanak sa zdravstvenim sindikatima s kojima se sprema ponovno pregovarati o pravima 70.000 zaposlenika te posjet bolnici u Kninu. Drži da toj ustanovi, u kojoj se liječi nedovoljan broj građana, treba pomoći da iskoristi svoje velike resurse.
Komentirajući tvrdnje dosadašnjeg ministra Darka Milinovića da mu u naslijeđe ostavlja financijski stabilan zdravstveni sustav, Ostojić je rekao da stabilan sustav ne može biti u financijskom minusu, a privremeni proračun za zdravstvo u prva tri mjeseca 2012. niži je za milijardu kuna.
Uvođenjem popodnevnog rada i nabavkom dovoljno ugradbenog materijala smanjile bi se liste čekanja na operaciske zahvate. Prema težini dsamih zahvata čekalo bi se najviše od 6. tjedana do 6.mjeseci.
Promjena će biti i u dopunskom zdrastvenom osiguranju koji za sada samo služi za pokriće participacije. Zbog toga će osiguranicima biti ponuđeno od 3 do 5 polica dopunskog zdrastvenog osiguranja sa različitim uslugama i iznosima. Pitanje se postavlja šta će biti sa onima osiguranicima koji nisu u stanju plačati nijedan oblik polica dopunskog zdrastvenog osiguranja. Znači oni neče se smjeti liječiti,a takvih u RH ima jako puno počevši od umirovljenika pa na dalje što je tipični primjer udara na iznimno loše financisko stanje stanovnioštva u RH.
Još jedan od bisera novoga Ministra Zdrastva je i da se HZZO treba izdvojiti iz državnog proračuna i pretvoriti u osiguravajuću tvrtku kojoj će građani plačati doprinos.
Ovakvim oblikom zdrastvenog osiguranja koristi se i USA te je vidljivo da takav sustav traži radikalne promjene. Izgleda da naši ministri zdrastva ne mogu ništa sami napraviti ili izmisliti nego kopiraju samo loše zdrastvene reforme. Takve zdrastvene reforme se mogu primjenjivati kada stanovništvo neke zemlje ima veći postotak radno sposobnog stanovništva sa osiguranim radnim mjestima na neodređeno vrijeme, a kao kod nas gdje 43,6% radno sposobnog stanovništva radi iako bi taj procenat bio veći da imamo gdje zaposliti stanovništvo, te da imamo podignutu privredu na veću razinu koja bi osigurala nova radna mjesta.
Kao prve poteze najavljuje smanjenje lista čekanja za 50 posto u prvih šest mjeseci, izmjene zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji koje će dopustiti zamrzavanje zametaka te ukidanje tri posto zdravstvenog doprinosa na mirovine iznad 5100 kuna.
Neki od prvih koraka novog ministra bit će sastanak sa zdravstvenim sindikatima s kojima se sprema ponovno pregovarati o pravima 70.000 zaposlenika te posjet bolnici u Kninu. Drži da toj ustanovi, u kojoj se liječi nedovoljan broj građana, treba pomoći da iskoristi svoje velike resurse.
Komentirajući tvrdnje dosadašnjeg ministra Darka Milinovića da mu u naslijeđe ostavlja financijski stabilan zdravstveni sustav, Ostojić je rekao da stabilan sustav ne može biti u financijskom minusu, a privremeni proračun za zdravstvo u prva tri mjeseca 2012. niži je za milijardu kuna.
Uvođenjem popodnevnog rada i nabavkom dovoljno ugradbenog materijala smanjile bi se liste čekanja na operaciske zahvate. Prema težini dsamih zahvata čekalo bi se najviše od 6. tjedana do 6.mjeseci.
Promjena će biti i u dopunskom zdrastvenom osiguranju koji za sada samo služi za pokriće participacije. Zbog toga će osiguranicima biti ponuđeno od 3 do 5 polica dopunskog zdrastvenog osiguranja sa različitim uslugama i iznosima. Pitanje se postavlja šta će biti sa onima osiguranicima koji nisu u stanju plačati nijedan oblik polica dopunskog zdrastvenog osiguranja. Znači oni neče se smjeti liječiti,a takvih u RH ima jako puno počevši od umirovljenika pa na dalje što je tipični primjer udara na iznimno loše financisko stanje stanovnioštva u RH.
Još jedan od bisera novoga Ministra Zdrastva je i da se HZZO treba izdvojiti iz državnog proračuna i pretvoriti u osiguravajuću tvrtku kojoj će građani plačati doprinos.
Ovakvim oblikom zdrastvenog osiguranja koristi se i USA te je vidljivo da takav sustav traži radikalne promjene. Izgleda da naši ministri zdrastva ne mogu ništa sami napraviti ili izmisliti nego kopiraju samo loše zdrastvene reforme. Takve zdrastvene reforme se mogu primjenjivati kada stanovništvo neke zemlje ima veći postotak radno sposobnog stanovništva sa osiguranim radnim mjestima na neodređeno vrijeme, a kao kod nas gdje 43,6% radno sposobnog stanovništva radi iako bi taj procenat bio veći da imamo gdje zaposliti stanovništvo, te da imamo podignutu privredu na veću razinu koja bi osigurala nova radna mjesta.
moja razmišljanja: RADI PROFITA LIJEKOVI SE PRODAJU I ZDRAVIM LJUDIMA...
moja razmišljanja: RADI PROFITA LIJEKOVI SE PRODAJU I ZDRAVIM LJUDIMA...: Prema riječima dr. Gajski postoji čitav niz modela pomoću kojih se zdrave ljude pretvara u potrošače lijekova. Kao primjer uzima visoki tlak...
RADI PROFITA LIJEKOVI SE PRODAJU I ZDRAVIM LJUDIMA
Prema riječima dr. Gajski postoji čitav niz modela pomoću kojih se zdrave ljude pretvara u potrošače lijekova. Kao primjer uzima visoki tlak, šećer i kolesterol čije su granice vrijednosti, kaže, donedavno bile drugačije. Granična vrijednost kolesterola
prije 15-ak godina u odrasloj populaciji je bila 6,5 mmol/l.
"Na nekoliko sastanaka stručnih odbora u SAD-u i Europi ta je granica spuštena na ...5, a za srčane bolesnike, dijabetičare i bubrežne bolesnike na 4,5. Donedavno je gornja granica normalne vrijednosti tlaka iznosila 160/95 mm Hg. Danas je to 140/90, za prije spomenute kategorije oko 125/85, a optimalnom se vrijednošću smatra ona niža od 120/80. Ovakvim preporukama, koje formuliraju male skupine kliničara vezanih uz farmaceutsku industriju, dovedeni smo u situaciju da je danas u zemljama zapadne Europe 70-80 posto starijeg stanovništva podložno primjeni barem jednog preparata za snižavanje krvnog tlaka", pojašnjava dr. Gajski i dodaje kako je za takvo stanje kriva farmaceutska industrija vođena ekstra profitom.
Ovakav način zgrtanja profita se protivi zdravom razumu, te bi određene institucije koje su zadužene za nadzor farmaceutke industrije trebale reagirati te oštro kazniti tfaemaceutske industrije koje krše ta pravila. Po pravilu bi to tako trebalo funkcionirati ali postavlja se pitanje koliko primaju mita institucije koje provode nadzor.
Znači nije stvar u poboljšanju života ljudi da li bolesnih ili ne nego do čiste zarade. farmaceutske industrije se valjda drže pravila ako nema bolesnih mi ćemo ih izmisliti te zdrave ljude uvjeriti da su bolesni.
prije 15-ak godina u odrasloj populaciji je bila 6,5 mmol/l.
"Na nekoliko sastanaka stručnih odbora u SAD-u i Europi ta je granica spuštena na ...5, a za srčane bolesnike, dijabetičare i bubrežne bolesnike na 4,5. Donedavno je gornja granica normalne vrijednosti tlaka iznosila 160/95 mm Hg. Danas je to 140/90, za prije spomenute kategorije oko 125/85, a optimalnom se vrijednošću smatra ona niža od 120/80. Ovakvim preporukama, koje formuliraju male skupine kliničara vezanih uz farmaceutsku industriju, dovedeni smo u situaciju da je danas u zemljama zapadne Europe 70-80 posto starijeg stanovništva podložno primjeni barem jednog preparata za snižavanje krvnog tlaka", pojašnjava dr. Gajski i dodaje kako je za takvo stanje kriva farmaceutska industrija vođena ekstra profitom.
Ovakav način zgrtanja profita se protivi zdravom razumu, te bi određene institucije koje su zadužene za nadzor farmaceutke industrije trebale reagirati te oštro kazniti tfaemaceutske industrije koje krše ta pravila. Po pravilu bi to tako trebalo funkcionirati ali postavlja se pitanje koliko primaju mita institucije koje provode nadzor.
Znači nije stvar u poboljšanju života ljudi da li bolesnih ili ne nego do čiste zarade. farmaceutske industrije se valjda drže pravila ako nema bolesnih mi ćemo ih izmisliti te zdrave ljude uvjeriti da su bolesni.
utorak, 27. prosinca 2011.
moja razmišljanja: Povečanje PDV Vlada bi htjela za 25% a HNB za 26%
moja razmišljanja: Povečanje PDV Vlada bi htjela za 25% a HNB za 26%: U javnosti i medijima već se spominjalo povećanje PDV-a na 25 posto, dok je HNB u svojim proračunima baratao čak s razinom od 26 posto. Veći...
Povečanje PDV Vlada bi htjela za 25% a HNB za 26%
U javnosti i medijima već se spominjalo povećanje PDV-a na 25 posto, dok je HNB u svojim proračunima baratao čak s razinom od 26 posto. Veći PDV naštetio bi prije svega turizmu, pa stoga ne iznenađuje što premijer Milanović već razmišlja o smanjenju PDV-a za turizam na 10 posto. No, to bi onda značilo povećanje PDV-a u drugim granama.
Iz HNB-a jasno poručuju kako se pozitivne javne financije mogu vratiti jedino snažnijom fiskalnom prilagodbom, što znači stezanje državne blagajne na rashodovnoj strani za devet milijardi kuna ili smanjenje udjela rashoda opće države za 1,5 posto BDP-a. Preporučuju prebacivanje poreznog tereta s direktnih na indirektne poreze što bi donijelo višestruke koristi, veću troškovnu konkurentnost izvoza i veću atraktivnost Hrvatske za strana ulaganja.
Dizanje PDV-a za jedan postotni bod donijelo bi oko 1,7 milijardi kuna u proračun što znači da bi se od 26 posto PDV-a u državnu blagajnu slilo oko 5,1 milijardi kuna.
A samo povećanje PDV-a bi osjetila grana turizma i cjelokuopno stanovništvo unutar RH. Ako je Rohatinskom stalo toliko do povečanja PDV.a te smanjenja rashoda onda neka napravi reda u svojoj kući gdje basnosloslovne finanancija idu na poslovne ručkove, plačanje određenih benificija, obnove voznog parka, itd, a ne da smnajuje opticaj novca unutar RH. HNB i Rohatinskom je stalo samo do svoje guzice te kako će njemu biti bolje a priće o čuvanju fiksalne politike i kune da nam se ne desi grčki sindrom su priče za malu djecu.
Iz HNB-a jasno poručuju kako se pozitivne javne financije mogu vratiti jedino snažnijom fiskalnom prilagodbom, što znači stezanje državne blagajne na rashodovnoj strani za devet milijardi kuna ili smanjenje udjela rashoda opće države za 1,5 posto BDP-a. Preporučuju prebacivanje poreznog tereta s direktnih na indirektne poreze što bi donijelo višestruke koristi, veću troškovnu konkurentnost izvoza i veću atraktivnost Hrvatske za strana ulaganja.
Dizanje PDV-a za jedan postotni bod donijelo bi oko 1,7 milijardi kuna u proračun što znači da bi se od 26 posto PDV-a u državnu blagajnu slilo oko 5,1 milijardi kuna.
A samo povećanje PDV-a bi osjetila grana turizma i cjelokuopno stanovništvo unutar RH. Ako je Rohatinskom stalo toliko do povečanja PDV.a te smanjenja rashoda onda neka napravi reda u svojoj kući gdje basnosloslovne finanancija idu na poslovne ručkove, plačanje određenih benificija, obnove voznog parka, itd, a ne da smnajuje opticaj novca unutar RH. HNB i Rohatinskom je stalo samo do svoje guzice te kako će njemu biti bolje a priće o čuvanju fiksalne politike i kune da nam se ne desi grčki sindrom su priče za malu djecu.
Pretplati se na:
Komentari (Atom)